Ispis
Hitovi: 2199

Seobe naroda i propast imperije poptpuno su izmjenili naše krajeve. Nakon bezbrojnih pljački i razaranja staro je stanovništvo većim dijelom uništeno i samim tim učinilo je mjesto novim osvajačima sa sjevera. Došli su novi gospodari, a među njima najgori, najdivljiji i najkrvožedniji Huni i Avari sa svojim pomoćnim slovenskim četama. Njihove pljačkaške horde palile su i pljačkale sve do čega su stigle. Opljačkani ostaci bogate Salone (današnji Solin), i nekada ponosnog glavnog grada rimskog Ilirikuma dokaz su toga nezapamćenog razaranja. Kako su prodirali postojećim rimskim cestama iz pravca Siscije (Sisak), dolinom Une tako su prošli i Likom i pustošili kraj s obje strane Velebita. Starosjedioci su se sklanjali na otoke, a gradovi i naselja su prepušteni pljački. Te slovenske mase iz divlje Skitije preplavile su ovu zemlju i postepeno stale naseljavati plodna polja i župne krajeve uz rijeke, uposlujući kao ropsku radnu snaku preostale starosjedioce.

Iz doba ovog najranijeg slavenskog naseljavanja nisu do sada na Velebitu pronađeni nikakvi tragovi, premda se predpostavlja da su upravo ovi Slaveni sa preživjelim Avarima poslije dolaska Hrvata i sloma Avarske moći činili narod slobodnih hrvatskih rodova i kasnijih feudalaca. Da li su ti Sloveni bili organizirani u neke plemenske zajednice ili rodovske skupine o tome do sada nema nikakvih podataka.

Dolazak Hrvata na Jadran obilježava novu prekretnicu i u životu oko Velebita. Danas se zna da su Hrvati stigli na ova područja kao organizirana vojna snaga kao saveznici bizantskog cara Heraklija, skrše avarsku moć. I Hrvati su kod svog prodiranja na jug koristili stare rimske ceste prodirući iz pravca Siscije (Sisak), dolinom Une, djelom preko Senja i dijelom kroz Lička vrata. Tako su se spustili u sjevernu Dalmaciju oko Nina i Zadra. na tom putu, nakon svladanog avarskog otpora, pojedini su se rodovi naseljavali na zgodnim mjestima i tu osnivali svoje rodovske zajednice, često sa utvrđenim rodovskim gradom kao središtem. Tako se u Lici naselio jedan dio Mogorovića duž rijeke Jadove od Vrepca na sjeveru pa sve do Ploče na jugu, dok se drugi dio spustio sve do mora i naselio kraj oko Turnja kod Biograda.

Kasezi naseljavaju područje oko današnjeg Gospića pa sve na sjever do današnjeg Mušaluka. Istočno od kasega bila je domovina plemenitog roda Lagodušića. Oni su naselili plodan i ravan kraj oko potoka Balatina kod Ličkog Osika pa sve do rijeki like kod Budaka. dalje na zapad naselio se stari hrvatski rod Mohlića. Oni naseljavaju sjeverni dio perušićkog polja. dalje na zapad od Mohlića naselili su se Bužani na područje Gornjeg Pazarišta. Primorje između Stinice i Ravanjske zauzeo je rod Tugomirića.

U jugoistočnom Velebitu prema Ličkim vratima javljaju se kasnije dvije male župe, Hotuča i Odorje. O njima se sačuvalo vrlo malo podataka. Hotuča je zauzimala kraj oko rijeke Hotuče i Gračačko polje, Odorje se prostiralo od današnje Popine na jugu sve do zavoja Zrmanje gdje je  oko Mrkopolja graničila sa ninskom odnosno kasnije sa lučkom župom.

Na području današnjeg Otočca su se naselili Gadčani od čega je rijeka Gacka i Gacko polje dobilo ime.

izvor: dr. Branimir Gušić